SISAK - NEKAD UTVRĐEN KELTSKI GRAD
Grad Sisak smjestio se jugoistočno od Zagreba na utocima Odre u Kupu i Kupe u Savu. Upravo zemljopisni položaj i prirodne pogodnosti utjecali su na razvoj grada.
Opširnije
GRADSKI MUZEJ SISAK
Kroz proteklih pedeset godina istraživanjima, otkupom, darovima i donacijama skupljeno je i stručno obrađeno više od 25 000 inventarskih brojeva muzejske građe.
VRTNI CENTAR KAKTUSI, ŽAŽINA
Stalna izložba kaktusa i sukulenata "Čudesni svijet biljaka" najveća je takva zbirka u Hrvatskoj i prava radost za oči ljubitelja ovih prirodnih izdanaka.
MUZEJ JASENOVAC
Sastavni dio baze podataka i novog stalnog muzejskog postava Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac je Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.-1945.
MUZEJ MOSLAVINE, KUTINA
Muzej u svom fundusu ima više od 4.893 predmeta, ulomaka, arhivske građe i knjižničnog fonda.
GALERIJA SV. KVIRIN, SISAK
Galerija Sv. Kvirin nalazi se u sisačkom Domu kulture i često ugošćuje umjetnike raznih pravaca i senzibiliteta.
GALERIJA MUZEJA MOSLAVINE, KUTINA
Galerija je smještena u pseudostilskoj kući obitelji Ausch. Izuzetno vrijedan stalni postav Galerije sačinjavaju značajna djela hrvatske umjetnosti.
GRADSKA GALERIJA STRIEGL, SISAK
Izložbena djelatnost Gradske galerije Striegl zasniva se na prezentiranju radova iz Zbirke Striegl koja čini osnovu stalnog postava (radovi iz ciklusa "Portretist Siska", "Animalizam", "Posavina", "Odjeci iskona").
ZBIRKA ŽIVKA SAJKA - MUZEJ U KUĆI, NOVSKA
Strastveni sakupljač starina Živko Sajko iz Novske u vlastitom domu čuva cijelu povijest novljanskog kraja.
GALERIJA MODERNE UMJETNOSTI KRSTO HEGEDUŠIĆ, PETRINJA
Kao memorijalna, galerija moderne umjetnosti je osnovana u spomen na umjetnika, profesora i pedagoga Krstu Hegedušića, rođenoga 26. studenoga 1901. u Petrinji.
GALERIJA ŽILIĆ, PETRINJA
Svojim posjetiteljima i kupcima, ljubiteljima umjetnosti, nudi djela renomiranih slikara i kipara, ali i razne umjetničke rukotvorine i suvenire.
GALERIJA GLAVNIK, SISAK
Baveći se aktom, kipar Marijan Glavnik pristupa mu ili naturalistički, ali s pojednostavljenim mimetičkim značajkama, ili kao zadatku komponiranja čisto formalnih elemenata - pa se takvim djelima ujedno približava, ako ne potpunoj apstrakciji, onda svakako apstrahiranom znaku.
