Unutar stare gradske jezgre sačuvani su neki od najvažnijih javnih objekata kao što su Županijska palača, a danas zgrada Poglavarstva (18. st.), kompleks bivšeg pavlinskog samostana sa župnom crkvom sv. Ane (17. st.), najstarija gradska crkva sv. Križa ( spominje se u 13. st.), zgrada Gradskoga muzeja (17. i 18. st.) te nekadašnja Stara sabornica, a danas Likovna galerija (18. st.).
Staru gradsku jezgru sačinjavaju i ostale privatne (većinom u vlasništvu Židova) i javne zgrade nastale u drugoj polovici 19. i početkom 20. st. koje su smještene uz glavnu Zakmardijevu ulicu s lijepim pročeljima u neoromaničkom, neorenesansnom, neobaroknom, klasicističkom i secesijskom stilu.
Istaknuti primjer ekspresionizma u arhitekturi sjeverne Hrvatske predstavlja zdanje Hrvatskoga doma koje je projektirao arh. Stjepan Podhorski, a završeno je 1914. godine. U njoj se nalaze dvorane za priredbe, glazbena škola i kulturne ustanove grada.
Unutar stare jezgre centralno mjesto zauzima Nemčićev trg, zamišljen kao gradski park. Na njemu je 1899. podignuta bista ilirskom pjesniku i putopiscu Antunu Nemčiću, rad kipara Rudolfa Valdeca.