Romantika u hrvatskom zagorju! Smještaj, večera i vino u dvorcu Gjalski
Hotel Dvorac Gjalski smjestio se između Macelja, Ravne gore i Strahinjčice. Nastao je u 13. st. kao manja utvrda. Svoj konačni izgled dobio je u 19. st. Juraj V. Drašković preobrazio ga je u rezidencijalni dvorac s izuzetnim parkovima pretvorenim u romantični perivoj. Gradnjom brane stvoreno je veliko jezero koje dvorcu daje neponovljivu draž.
Opširnije
GRAD ČAKOVEC
Grad Čakovec sjedište je, najsjevernije u Hrvatskoj, Međimurske županije, te njeno glavno upravno, gospodarsko i kulturno središte.
Opširnije
JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI – PRVI ČAKOVEČKI VELIKAN ČIJA BISTA KRASI ALEJU VELIKANA U PERIVOJU ZRINSKIH U ČAKOVCU
Josip Štolcer Slavenski, čije ime Pjevački zbor iz Čakovca s ponosom nosi od 1982. godine, rođen je 11.lipnja 1896. u Čakovcu, a umro 30. studenog 1955. u Beogradu.
OBITELJ BANOVA ZRINSKIH – DOBA ZRINSKIH JE NAJSJAJNIJI PERIOD FEUDALNE POVIJESTI MEĐIMURJA
Od 1546. – 1691. godine najsjajniji je period feudalne povijesti Međimurja. Tada je obitelj grofova Zrinskih, koji su bili istaknuti vojskovođe, graditelji, pjesnici i hrvatski banovi prenijela sjdeište svoje obitelji u Čakovec, centar svojeg najvećeg i najbogatijeg posjeda.
FILIP UDE – HRVATSKI GIMNASTIČARSKI REPREZENTATIVAC
Član GK Marijan Zadravec Macan.
Osvajač je olimpijskog srebra s Igara u Pekingu na konju s hvataljkama.
TETA LIZA – ELIZABETA TOPLEK, NAJPOZNATIJA PJEVAČICA MEĐIMURSKIH NARODNIH PJESAMA STARIJE GENERACIJE
Elizabeta Toplek, poznata i kao Teta Liza, umirovljena kao školska kuharica i danas mirno živi u svojem rodnom naselju Donja Dubrava.
RUDOLF STEINER – UTEMELJITELJ WALDORFSKE PEDAGOGIJE, ANTROPOZOFSKE MEDICINE
Rođen 1861. godine u Donjem Kraljevcu u obitelji službenika Austrijske južne željeznice. Na visokoj tehničkoj školi u Beču studirao matematiku, prirodne znanosti, proučavano Goetheove prirodnoznanstvene spise.
JOSIP VRHOVSKI – UGLEDNI SKLADATELJ, DIRIGENT I PEDAGOG
(1902. – 1983.), autor črečanske himne «Črečan selo». Osnovao je i vodio Pjevačko društvo Črečinčari koje je vrlo uspješno predstavljalo Črečan i Međimurje na brojnim natjecanjima.
FRANJO PUNČEC – HRVATSKI TENISAČ, DRŽAVNI REPREZENTATIVAC
Svjetski teniski as i jedan od najboljih hrvatskih sportaša 20. stoljeća.
LIDIJA BAJUK - ČLANICA DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA I HRVATSKE ZAJEDNICE SAMOSTALNIH UMJETNIKA
Do 1998. radila je kao učiteljica razredne nastave i viša knjižničarka, a u 2006./07. honorarno radi kao glazbena urednica u zagrebačkoj izdavačkoj kući Školska knjiga. Apsolvent je etnologije i antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
SVETI MARTIN, BISKUP
Zaštitnik je župe Sveti Martin još od 15. stoljeća. Budući da se spomen na njega slavio u doba godine kada nastaje mlado vino, vinogradari su ga uzeli za svoga zaštitnika.
IVAN PERGOŠIĆ – AUTOR NAJSTARIJE KAJKAVSKE KNJIGE
Za vladavine Zrinskih, točnije od 1570. do 1586. godine, Nedelišće je imalo jednu od prvih hrvatskih tiskara. U njoj je tiskan Decretum, najstarija hrvatska kajkavska knjiga čiji je autor Ivan Pergošić.
MONS. JOSIP LONČARIĆ – ISTAKNUTI VJERSKI PISAC I PROFESOR, SVEĆENIK I KANONIK
Mons. Lončarić bio je istaknuti vjerski pisac i profesor, svećenik i kanonik koji je imao važnu ulogu u hrvatskom narodnom pokretu za oslobođenje Međimurja i unutar Hrvatskog katoličkog pokreta te Katoličke akcije.
JAKOB LADIĆ – SVEĆENIK I DOMOLJUB
(1919. – 1949.), svećenik i domoljub koji je zbog svoje ljubavi prema hrvatskom narodu i Bogu umoren u Beogradu. Matica hrvatska Čakovec je u povodu 50. obljetnice njegove smrti, u prosincu 1999. godine, postavila spomen-ploču na njegovoj rodnoj kući.
DR. IVAN NOVAK – PREPORODITELJ MEĐIMURJA
Na njegovoj rodnoj kući u Macincu postavljena je spomen-ploča.
Ivan Novak rođen je 22. Svibnja 1884. godine u Macincu, kao treće dijete siromašnih zemljoradnika.
JURAJ KRIŽANIĆ – HRVATSKI PISAC I POLITIČAR
Hrvatski pisac i političar, rođen 1618. godine u Obrhu kraj Kupe, radio je 1646. godine u Nedelišću kao župnik. Nakon progona zbog političkih svjetonazora stupa u dominikanski red iako ga do smrti progone i onemogućavaju mu književni rad.
