Marko Stjepan Krizin (Križevčanin) rodio se u Križevcima u Zagrebačkoj biskupiji 1558. godine. Studirao je teologiju u rimskom kolegiju Germanicum et Hungaricum, a nakon studija djelovao je kao svećenik Zagrebačke biskupije. Na poziv ostrogonskog nadbiskupa kardinala Petra Pazmanyja prihvatio je službu ravnatelja sjemeništa u Trnavi u Slovačkoj i postao ostrogonski kanonik. Kao kanonik upravljao je nekadašnjom benediktinskom opatijom kod Košica, koja je bila u vlasništvu ostrogonskog Kaptola.U spisima iz 1612. godine Marko je napisao: nakon studija vratit ću se u domovinu. Neću se baviti građanskim pravom niti liječništvom, niti ću živjeti dvorskim načinom života. Ako ustreba poći ću i prije u domovinu, ako to bude zahtijevalo dobro ljudi.
Uz dvojicu isusovaca Ištvana (Stjepana) Pongracza i Melkiora Grodzieckog brinuo se za katoličke vjernike u Košicama i okolici. Košice su u to vrijeme bile pod velikim kalvinističkim utjecajem. Za vrijeme jedne bune i vjerskog "čišćenja" protiv katolika 7. rujna 1619. godine sva trojica su mučena i okrutno ubijena, jer nisu htjeli odustati od katoličke vjere. Ubijeni su kao "papisti". Marka Križevčanina su kao kanonika posebno nastojali nagovoriti da se odrekne vjernosti papi i da prihvati "ugarsku vjeroispovijest", kako su sebe nazivali, ali je on ustrajao u svojoj vjernosti papi, braneći ne samo svoju osobnu vjeru nego i slobodu ispovijedanja vjere.U trenucima ispitivanja i nagovaranja na odricanje "papističke" vjere, sv. Marko je rekao svojim tamničarima: Svojoj sam vjeri, pravoj vjeri, toliko odan, da sam u svakom trenutku spreman za nju dati i svoj život.
Papa Pio X. je svu trojicu proglasio blaženima 15. siječnja 1905. godine. Marku Križevčaninu u čast sagrađena je župna crkva Bl. Marka Križevčanina koju je blagoslovio zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac 21. prosinca 1941. godine u Zagrebu.
Kongregacija za pitanja svetosti odlučila je da će blaženi Marko Križevčanin, Stjepan Pongracz i Melkior Grodziecki biti proglašeni svetima 2. srpnja 1995. godine. Svečano liturgijsko slavlje u sklopu kojeg je papa Ivan Pavao II. proglasio mučenike svetim održano je na aerodromu u Košicama. Bilo je prisutno oko tristo tisuća Ijudi. Hodočasnika iz Hrvatske bilo je oko dvije i pol tisuće, a predvodio ih je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, zajedno s vrhbosanskim nadbiskupom Vinkom Puljićem. Nakon pokajničkog čina na početku svečane mise, koju je predvodio sveti otac Ivan Pavao II. održan je obred kanonizacije. Domovinska proslava kanonizacije sv. Marka Križevčanina održana je 10. rujna 1995. g. u Križevcima. Na svečanosti je bilo nazočno oko 20 tisuća ljudi.