MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas se nalazi oko 12. 000 djela suvremene umjetnosti, radova domaćih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu osnovan je 1954. godine s ciljem praćenja, dokumentiranja i promicanja događanja, stilova i pojava u suvremenoj umjetnosti. Muzej je od osnutka do 2010. godine bio smješten u baroknoj palači u staroj gradskoj jezgri. Nova muzejska zgrada otvorena je 2010. godine, prema projektu arhitekta Igora Franića na jednoj od glavnih prometnica koja je važna poveznica povijesne jezgre i Novog Zagreba. Sjeverna strana zgrade, okrenuta prema gradskom parku, predviđena je za izložbe na otvorenom. Prizemlje je u potpunosti namijenjeno raznovrsnim sadržajima za posjetitelje - od prostora za likovne radionice, multimedijske dvorane, do manjeg izložbenog prostora, muzejskog dućana i kafića. Izložbeni su prostori raspoređeni na tri kata, a svojom raznovrsnošću omogućuju fleksibilan odnos stalnog postava i prostora povremenih izložbi, te pružaju raznolike mogućnosti za realizaciju najzahtjevnijih izložbenih projekata. U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas se nalazi oko 12.000 djela suvremene umjetnosti, radova domaćih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine. Manji dio građe čine djela iz prve polovice 20. stoljeća čija je prisutnost ključna za razumijevanje moderne i suvremene umjetnosti. Muzej sadrži sljedeće zbirke: Zbirku crteža, grafika, plakata i radova na papiru, Zbirku filma i videa, Zbirku fotografije, Zbirku medijske umjetnosti, Zbirku skulpture te Zbirku slikarstva.
 

Miroslav Šutej Retrospektiva
Izložba koja „bombardira“ očne živce
29.06. – 03.11. 2013.

Miroslav Šutej je sa samo 29 godina već bio zvijezda na europskoj likovnoj sceni: osvojio je Grand Prix na Bijenalu mladih u Parizu i bio je naš predstavnik na Venecijanskom bijenalu. Usto, rad „Bombardiranje očnog živca“ otkupila je njujorška MoMA, kao vrhunsko djelo op-arta, i do sada ga publika u Hrvatskoj nije imala priliku vidjeti. Proučavajući optiku, stvorio je djelo od kojeg će vam se i danas doslovno zavrtjeti u glavi. 

Nakon op-arta neprestano je imao nova istraživanja i raznolike radove, npr. mobilne grafike, futurističke crteže antimode, instalacije, a radio je i dizajn – mnogi će se sjetiti i njegovog kultnog Kviska za legendarni televizijski kviz. Za svoj rad dobio je šezdesetak nagrada. Bavio se i televizijskom animacijom, scenografijom te dizajnom i uređenjima interijera. Oblikovao je zastavu i grb Republike Hrvatske, te grb i zastavu Predsjednika Republike Hrvatske. Uz Šimuna Šuteja i Vilka Žiljka oblikovao je novčanice hrvatske kune. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i u Širokom Brijegu te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – akademik. Živio je i radio u Zagrebu i Kutini, a od 1968. boravio je i radio svake godine po tri mjeseca u Motovunu u Istri, gdje je osnovana Fundacija Miroslava Šuteja. Galerija Fundacije otvorena je 19. prosinca 2012. godine.

Djelo Miroslava Šuteja (1936-2005) bogato je, raznoliko, metierski razgranato, ludičko, vizualno pamtljivo, uvijek na tragu nekog novog eksperimenta i propitivanja mogućnosti likovnog izričaja. Kritika ga je jednodušno smatrala autentičnim inovatorom, pronalazačem novih likovnih mogućnosti, podjednako u mediju crteža, grafike, kolaža, objekata i ambijenata.

Izložba Miroslava Šuteja s više od četiristo radova, najveća i najopsežnija umjetnikova retrospektiva, u kronološko-tematskom slijedu nastoji obuhvatiti sve faze njegova stvaralaštva. Prvi puta u prostoru izložbe bit će kutak za djecu: „Mini Šutej“, u kojem će biti radionica, replike Šutejevih radova te Toshibini tableti s animacijama mobilnih grafika. Izložbu prati i bogat edukativni program koji će se održavati cijelo ljeto, predavanja i tematski razgovori.

Kustosica: Snježana Pintarić
Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH, Ive Josipovića.