Stalne izložbe u Muzeju:
Povelje Koprivničkih građanskih sloboda 13.-15. st.
Predstavljene su povelje od prvog spomena imena utvrde Koprivnica – castrum Kopurnica 1272. g. do banskih i herceških povelja te naposljetku najvažnije srednjovjekovne povelje iz 1356. g. kojom je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. dodijelio Koprivnici pravnim povlasticama status slobodnog i kraljevskog grada po uzoru na zagrebački Gradec. O važnosti te povelje, koja je gradu osigurala sve do 20. st. autonoman gospodarski i društveni razvoj, svjedoče i predstavljeni njeni prijepisi iz kancelarija kralja Žigmunda Luksemburškog, Matije Korvina te zagrebačkog Kaptola.
Kameni spomenici 14. – 18. st.
U lapidariju muzeja izloženi su kameni spomenici iz razdoblja antike oko 2. st. - rimska urna, nadgrobni spomenik; razvijenog i kasnog srednjeg vijeka 14.-15. st. - arhitektonska plastika iz crkve Blažene djevice Marije te utvrde Kamengrad; i vremena barokne obnove grada 17.-18. st. - pilovi sv. Ivana Nepomuka, sv. Florijana, sv. Karla Boromejskog, sv. Sebastijana i Bogorodice Marije.
Koprivnica javno i privatno
Brojnom građom - crkvenog i građanskog namještaja, cehovskih pečata i škrinja, portreta - gradonačelnika, pravnika, trgovaca, obrtnika; keramike, kamenine i stakla koprivničkih gospođa, paradnih i vojnih sablji te akcesorija - zaokružena je i prikazana slika javnog i privatnog života u slobodnoj i kraljevskoj Koprivnici od baroka do vremena historicizma.
Domovinski rat
Kroz brojnu fotografsku i trodimenzionalnu građu koprivničkih vojnih i policijskih postrojbi prikazuje vojnu i političku povijest grada Koprivnice u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća zaključno s akcijama Bljesak i Oluja 1995. g.