U povijesti Hrvata značajno mjesto zauzima Samobor. U zelenilu iznad mjesta naziru se ruševine nekad čvrstog i jakog Samobor- grada. Samobor je prastaro naselje s ostacima iz kamenog i kovinskog doba, a još se i danas čuva povelja kralja Bele IV kojom je ovaj gradić uvršten među srednjovjekovne, ugledne i “slobodne kraljevske gradove”. Od tada sve do danas umnožavala se povijesno kulturna baština u ovom gradu i kraju. Od 1260. kada je počela gradnja Staroga grada - povijest je počela bilježiti mnoge sukobe i borbe za slobodu s domaćim i stranim nasilnicima, o čemu svjedoče mnogobrojni dokumenti i predmeti. 
Samobor je slikoviti gradić s očuvanom starom gradskom jezgrom, s dugom izletničkom i turističkom tradicijom. Duga povijest, bogato kulturno naslijeđe i atraktivna okolica osiguravaju mu značajno mjesto u svekolikoj hrvatskoj turističkoj ponudi. Odavno je možda i najpopularnije izletište Zagrepčana, koji ovamo dolaze da bi uživali u njegovom jedinstvenom šarmu, u prirodnim ljepotama, u popularnim samoborskim restoranima, gostionicama i izletištima. Turizam se ovdje počeo razvijati početkom XIX. stoljeća, a godine 1886. osniva se „Društvo za poljepšavanje Samobora“, preteča Turističkog društva.
Smjestio se na istočnim obroncima Samoborskog gorja, na ulazu u romantičnu dolinu potoka Gradne. Srednjovjekovni je to gradić, sa oko 15.000 stanovnika, barokne arhitekture, kojega okružuje široki planinski vijenac, od Okić-grada, preko Plešivice, Oštrca, Velikog Dola, Lipovca i Japetića do Žumberka.