Šumski predio Crni jarki nalazi se u okviru šumsko gospodarske jedinice "Đurđevačke nizinske šume". Smješten je istočno od mjesta Kalinovac, a južno od ceste Kalinovac-Ferdinandovac, odnosno kanala Čivičevac. Zbog crne johe koja se u tom području nalazi u optimalnom razvitku, te se po svom uzrastu, godišnjem prirastu i ljepoti ubraja među najkvalitetnije u Europi kao i reliktnog karaktera pripadajuće biljne zajednice, to je područje stavljeno pod posebnu zaštitu kao Posebni rezervat šumske vegetacije "Crni jarki". Prvi puta upisano je u Registar zaštićenih dijelova prirode 1965. godine u površini od 132,71 ha, da bi 1978. godine ta zaštita bila ukinuta. Međutim, 1992. godine na inicijativu Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih šuma Uprave šuma Koprivnica ponovno je zaštićen dio Crnih jaraka i to odjeli 93 a, 92 c, 99 a i dio odjela 100 a u ukupnoj površini od 72,23 ha. Razina podzemnih voda koja je tu vrlo visoka ima presudan značaj za održavanje biljnih zajednica u tom šumskom predjelu. Tako zaštićeno područje Crnih jaraka, na najvlažnijim mjestima izgrađuje zajednica crne johe s dugoklasnim šašem (Cariceto elongatae-Alnetum europaeum). Sloj drveća čini crna joha (Alnus glutinosa), a rjeđe se nalazi poljski jasen (Fraxinus excelsior), hrast lužnjak (Quercus robur) i brijest (Ulnus campestris). Od grmova su prisutni: krkavina, udikovina i sremza, a u prizemnom sloju dominiraju biljke močvarnih šuma kao npr. vučja noga, paskavica, hmelj, dugoklasi šaš i druge, dok je na nešto višim položajima razvijena zajednica crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum).