MUZEJ ĐAKOVŠTINE, ĐAKOVO

Stalni postav Muzeja Đakovštine idejno je osmišljen kao jedinstvena i koherentna cjelina bazirana na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci, kvalitetnom i brojem najznačajnijim muzejskim zbirkama.

Stalni postav Etnološkog odjela u Muzeju Đakovštine u Đakovu, veličine 124 kvadratnih metara, smješten je u prizemlju, desno od glavnog ulaza. Etnološka građa je izložena u devet zasebnih, ali međusobno povezanih prostornih cjelina tako da je posjetiteljima omogućeno kružno kretanje. Predmetima u stalnom etnološkom postavu prikazani su svakodnevica i blagdani hrvatskog seljaka u Đakovštini u razdoblju od sedamdesetih godina 19. do tridesetih godina 20. stoljeća. Najveći dio etnološke zbirke čine tekstil i odjevni predmeti koji su okosnica i poveznica u prikazu odabranih scena. Prva tematska cjelina prikazuje tekstilno rukotvorstvo, tradicijski tekstil, temeljno žensko i muško ruho i ukrašavanje. U sljedećem prostoru prikazan je djevojački ophod zvan ljelje vezan uz blagdan Duhova. Najznačajniji životni običaj, svadba, prikazan je scenom u sobi u kojoj se mladenka odijeva uz pomoć starije žene. Ostala svatovska događanja prikazana su fotografijama i ukrasnim predmetima. Pučka pobožnost i pogrebni običaji zasebna su cjelina. Izloženi su rekonstruirani drveni grobni križevi, ženski s utaknutim preslicama i vretenima, a muški s utaknutim helebardama i buzdovanima, kojima su se do pedesetih godina prošlog stoljeća obilježavali grobovi u Gorjanima. U sljedeća dva prostora prikazana su dva najvažnija godišnja običaja. Božićni je ciklus običaja prikazan scenom Badnjaka u Selcima Đakovačkim, a Uskrs dvjema svečano obučenim mladim ženama iz Piškorevaca na putu u crkvu.

Stalni postav Muzeja Đakovštine idejno je osmišljen kao jedinstvena i koherentna cjelina bazirana na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci, kvalitetnom i brojem najznačajnijim muzejskim zbirkama. Etnološki postav u kojem je prikazana svakodnevnica i blagdani žitelja Đakovštine od 70-ih godina 19. Stoljeća do 30-ih godina 20. Stoljeća realiziran je u lijevom krilu prizemlja zgrade, a nasuprot njemu, u desnom dijelu prizemlja, na 96,80m 2 , smješten je Stalni postav kulturno-povijesnog razvoja Đakova. U postav se ulazi iz biljetarnice, a potom, kružnim kretanjem, obliaze se četiri sobe i hodnik u kojima su u kronološkom nizu postavljene tri veće cjeline podijeljene u tematske blokove.