Prostor sjevernog Velebita pravi je mozaik pukotina, teško prohodnih šuma, malenih i velikih dolaca, jama, ponikvi, sniježnica, lokvi, škrapa, sastavljen od najrazličitijih staništa koja su dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Zbog te različitosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i prirodnih ljepota proglašen je Nacionalnim parkom 1999. god. Unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi. To je skupina koja sadrži pedesetak kamenitih vrhova, stijena, kamenitih gromada; neobično carstvo krša i različitih oblika. Predstavljaju specifični geomorfološki fenomen na kojemu je otkriveno više od 150 jama. Najpoznatija je Lukina jama, danas među dvadeset najdubljih na svijetu. Zbog divljine i nepristupačnosti, Hajdučki kukovi nude osobit čar nepoznatog i neistraženog područja. U sklopu parka nalaze se botanički rezervat “Visibaba” na kojem se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje, te botanički rezervat Zavižan - Balinovac - Velika kosa koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati botanički vrt osnovan 1967. god. Park je ispresijecan brojnim planinskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Prolazi kroz najljepše dijelove sjevernog Velebita. S planinskih vrhova pruža se pogled na Jadransko more, Kvarnerske otoke i ličko zaleđe. Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida. NP Sjeverni Velebit, simbol hrvatskih planina prava je riznica za prirodoslovce, planinare i sve one koji znaju uživati u autentičnim prirodnim ljepotama.